Pogovor predsednika Pahorja za portal Novinska agencija Patria (NAP) iz BIH

Pogovor predsednika Republike Slovenije Boruta Pahorja za portal Novinska agencija Patria (NAP) iz Bosne in Hercegovine.

https://nap.ba/news/97133

1. Uputili ste pismo predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu još u januaru ove godine, u kojem pozivate na brži proces proširenja na Zapadni Balkan, da li bilo eventualnih odgovora i koliko je realno da se nešto takvo desi, uzimajući u obzir stav Brisela prema Sjevernoj Makedoniji?

Po mojoj ocjeni Bosni i Hercegovini treba dodijeliti status kandidata bez posebnih uslova. Europsko vijeće je u junu na inicijativu Slovenije i nekoliko država koje imaju slično mišljenje napravio korak u tom smjeru i Bosnu i Hercegovinu pozvalo da ispuni barem neke od 14 zahtjeva, prvenstveno one koji se tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije.

Po mojoj ocjeni bez te inicijative za dodjeljivanje statusa kandidata BiH vjerovatno ne bi uopšte došlo do takve rasprave i zaključaka. Zato je potrebno tu situaciju sada iskoristiti što je više moguće. Svako mora obaviti svoj posao.

Veoma je važno da lideri u Bosni i Hercegovine urade što je moguće više da se olakša obnova rasprave o BiH koja se očekuje na jesen.

Što se tiče stav Europske unije prema Sjevernoj Makedoniji, iskreno pozdravljam odluku Europskog vijeća da započne pregovore sa tom zemljom i sa Albanijom.

2. S posebnom pažnjom govorite o Bosni i Hercegovini. Naročito u svjetlu agresije Rusije na Ukrajinu i efekata rata na evropsku sigurnost, apsolutno je jasna važnost Evropske unije kao garanta sigurnosti i stabilnosti, no, koliko je Evropska unija pokazala se spremnom zaštiti se od ruskih utjecaja, ako znamo da sarađuju sa zvaničnicima Srbije, pa i BiH koji su jasno označeni kao ruski igrači na Balkanu?

Ruska agresija na Ukrajinu ima neposredne sigurnosne implikacije na cijelu regijo Zapadnog Balkana, a posebno na BiH.

Sasvim je moguće da rat u Ukrajini dovede do nove blokovske podjele svijeta, a vrlo je važno da linija podjele između ova dva bloka ne vodi kroz BiH.

Kuda će voditi eventualna linija podjele između političkog zapada i istoka u mnogome zavisi od postupanja Srbije. Kao prijatelj Srbije, iskreno želim da bi bila na zapadnoj strani ove moguće linije podjele. To je ključno pitanje za njihovu sigurnosnu, političku, ekonomsku i socijalnu budućnost. Razumijem da takva odluka nije jednostavna, jer u Srbiji postoji velika naklonjenost Rusiji. Mislim da nema ništa loše u tome da EU ulaže u europsku perspektivu Srbije. Takva perspektiva bi znatno olakšala europsku budućnost BiH.

3. Zapravo, koliko je realno očekivati napredak BiH na putu ka EU, dok Milorad Dodik, pa i Dragan Čović, kao destruktivne sile u BiH i dalje su legitimni partneri i pregovarači kako u BiH, tako i u Briselu?

Lideri u BiH imaju veliku odgovornost. Oni se moraju pobrinuti za mir, stabilnost i razvoj svoje države. U tome im možemo pomoći, ali ne možemo obaviti sve zadatke umjesto njih.
Europska unija ne bira lidere u BiH, to je stvar BiH. Sa vođama se posavjetuje, razgovara i pregovara. Volio bih da velika većina ljudi u BiH vjeruje u evropsku perspektivu i da od vođa očekuju da je uspješno implementiraju.

4. Planirate li neku posjetu BiH, i možete li konkretnije reći šta se dešavalo u Turskoj, tokom vaše posjete, koliko se ozbiljno govorilo o podršci BiH i na koji način bi ona trebala biti realizirana?

Sredinom septembra biću domaćin samita lidera inicijative Brdo–Brijuni u Sloveniji, kojem će prisustvovati i sva tri člana Predsjedništva BiH. Nadam se da će njihova posjeta Sloveniji biti prilika i za produbljen bilateralni razgovor o situaciji u BiH.

O tome razgovaram sa svim relevantnim vođama u Evropi, uključujući predsjednika i mog prijatelja Erdogana. Pored rata u Ukrajini, najviše pažnje posvetili smo mirnoj i sigurnoj budućnosti Bosne i Hercegovine i cijelog Zapadnog Balkana. Međutim, neki lideri možda podcjenjuju to pitanje mira i sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Razumijem da su usredotočeni na Ukrajinu, ali pokušavam da im objasnim da je Zapadni Balkan na neki poseban način u suštini dio iste priče. Volio bih da bi posebno EU bolje razumjela te stvari, obratila pažnju na njih i ubrzala proces proširenja. Sada je, međutim, postalo jasno da se radi o prvorazrednom geopolitičkom pitanju.

5. Očigledno je da rastu nacionalizam i tendencije promjene granica, a sve to dovodi do još veće nestabilnosti, što ugrožava sigurnost ne samo BiH i njenog neposrednog susjedstva, već i Evropske unije, kako Slovenija vidi aktuelnu geopolitičku situaciju i da li eventualno mogla učiniti više za BiH tokom svog predsjedavanja EU?

Slovenija je veoma svjesna krhkosti dejtonskog mira, jer situaciju prati izbliza. Naša zadaća je i to da upozoravamo naše partnere u EU na značaj proširenja EU. To je jedna od namjena inicijative Brdo–Brijuni, čiji lideri će se 12. 09. sastati u Sloveniji. Lideri te inicijative su prije šest godina prvi put jasno i jednoglasno upozorili da je proširenje prvorazredno geopolitičko pitanje. EU je time što je dodijelila status kandidata za članstvo Ukrajini i Moldaviji potvrdila da razmišlja strateški. Ali u slučaju Zapadnog Balkana do sada nije bila sposobna tako razmišljati.

I EU ima svoje probleme, unutrašnje i vanjske. Trudim se da bi Europska unija Zapadni Balkan vidjela kao priliku, a ne kao problem. Slovenija će u tom pogledu dati sve od sebe.