ZDRAVICA PRIJEDSEDNIKA MILANA KUCANA
Svecani rucak s predsednjikom Hrvatske Stjepanom Mesicem (Croatian Language)

Zagreb (Hrvatska), 27 November 2001


©tovani gospodine predsjednièe Republike Hrvatske,

putovi nam se èesto sreæu, pa se tako sreæemo i nas dvojica. Pri svakom takvom susretu duboko u sebi èvrsto sam uvjeren da je to dobro za Sloveniju i za Hrvatsku i da je dobro za na¹e odnose, iako razgovaramo i o drugim stvarima. Iako se u svemu i uvek ne sla¾emo Ti razgovori mi se èine kao ona prava stvarnost puna ¾ivota, ne¹to slièno kao ¹to su u mnogim vidovima i sada¹nji odnosi izmeðu Slovenije i Hrvatske. Poduzeæa i ljudi, roba i ideje uvijek nalaze putove jedni do drugih, ne glede na trenutnu politiku, a ponekad èak i u suprotnosti s njom. Granica nije zapreka. Nije za nas dvojicu, dragi i ¹tovani predsjednièe Republike Hrvatske, a nije ni za druge.

Gospodine predsjednièe, gospoðo Mesiæ, gospoðe i gospodo, dana¹nji slu¾beni susret predsjednika i drugih visokih predstavnika dviju dr¾ava posebna je prigoda da se osvrnemo na sve ono ¹to je ostalo iza nas, kako bismo bacili pogled u buduænost – u zajednièku buduænosti, kojoj smo du¾ni ¹irom otvoriti vrata. Takvu nam je preporuku namijenila povijest, koja nam je dugo odreðivala zajednièki put. Slovenci i Hrvati nikada nisu meðusobno ratovali, a istodobno su osnivali svoje demokratske nacionalne dr¾ave. Nismo sami birali susjede, ali moramo i du¾ni smo slijedeæi razum urediti susjedske odnose u dobrobit dr¾avljana obiju dr¾ava i u dobrobit obaju naroda. Urediti moramo na naèin na koji je o tome razmi¹ljao na¹ velikan duha i dobar prijatelj Augusta ©enoe dr. France Pre¹eren u stihu koji smo mi Slovenci uzeli za na¹u himnu, a u kome izra¾ava zajednièku èe¾nju naroda za vremenom kad jedni drugima neæe biti neprijatelji veæ susjedi. Sada nam se za to pru¾ila dobra prigoda, bolja no ikada prije u povijesti.

Sloveniji su prilike, koje smo nakon raspada nekada¹nje dr¾ave ili stvarali sami ili nisu ovisile o nama, bile vi¹e naklonjene no Hrvatskoj. Mogla je u miru uspje¹no mijenjati svoje ureðenje te se stoga danas nalazi u posljednjim pripremama za ulazak u Europsku uniju i u NATO. Hrvatska je morala prije jo¹ proæi kroz èetverogodi¹nji nametnuti obrambeni rat, koji je ostavio stra¹ne posljedice. Vukovar i Dubrovnik, ali i druga materijalna i duhovna zgari¹ta ostala su i u srcu Slovenaca kao simboli patnje i borbe za pravo na slobodu i na vlastitu dr¾avu. Slovenija vjeruje da Hrvatska sa svojom voljom za stvaranjem slobode, demokracije i blagostanja za sve svoje graðane vrlo brzo mo¾e postati veoma uspje¹na dr¾ava unutarnjeg mira i blagostanja i dr¾ava koja æe suoblikovati lik nove, udru¾ene Europe.

Slovenija i Hrvatska, gospodine predsjednièe, gospoðe i gospodo, kao dvije suverene dr¾ave imaju iza sebe deset godina zajednièkoga ¾ivota s veoma uspje¹nim razdobljima, ali i sa zastojima. No, danas su odnosi dobri. Tome su pridonijeli i brojni sporazumi, na temelju kojih mo¾emo reæi da su Slovenija i Hrvatska na putu k jo¹ boljem i plodnijem susjedstvu i suradnji na europskoj razini. Pa èak i vi¹e od toga, jer obje dr¾ave tra¾e odgovore i na sva preostala nerije¹ena pitanja iz ostav¹tine nekada¹nje jugoslavenske federacije. U tra¾enje i oblikovanje sporazumnih dogovora ulo¾eno je mnogo truda, znanja, meðusobnog razumijevanja, dr¾avnièke odgovornosti i mudrosti, ali i mnogo dobre volje. Duboko sam uvjeren da æe biti u obostranu korist ukoliko se na obje strane usvoje na vladinoj razini dogovorena rje¹enja. Time æemo si otvoriti nove putove suradnje i potvrditi svoju zrelost i sposobnost da sami rje¹avamo na prvi pogled vrlo zamr¹ena zajednièka pitanja, koja nisu prete¹ka usporedimo li ih s ogromnim izazovima dana¹njeg svijeta punog sukoba i meðusobnih ovisnosti.

Sloveniju i Hrvatsku povezuju isti ili bar slièni pogledi i oèekivanja glede vlastite i opæe buduænosti. Obje dr¾ave ¾ele uæi u Europsku uniju i u NATO, jer u tim odluèujuæim integracijama vide jamstvo za sigurnost i razvoj, pa tako i ¹ansu da zajedno s drugim demokratskim dr¾avama odluèuju o buduænosti Europe i svijeta. Takva nas oèekivanja kao partnere u demokratskom svijetu jo¹ vi¹e zbli¾uju i pozivaju na zajednièke nastupe u globalnom svijetu, koji se na poèetku 21. stoljeæa na¹ao pred vrlo slo¾enim dilemama. Zar da ostane neureðen sa sve sudbonosnijim socijalnim i tehnolo¹kim razlikama i bez zajednièkih pravila ili da u njemu poènu vrijediti univerzalna ljudska prava, osnovna socijalna sigurnost, mir i buduænost za sve, jer je i ovaj svijet u kome jesmo vlasni¹tvo èitavog èovjeèanstva. I o takvim dilemama i dobrim rje¹enjima du¾ni smo razgovarati ¾elimo li iskorijeniti terorizam i nasilje koji su na balkanskom i amerièkom tlu na tako u¾asan naèin obilje¾ili kraj pro¹log i poèetak novog stoljeæa.

Gospodine predsjednièe, gospoðe i gospodo, ¾elio bih da nas ova dana¹nja ugodna i sveèana prigoda jo¹ vi¹e pove¾e i da uèvrsti postignuto. Neka nas potakne na nova djela u suradnji izmeðu na¹ih dr¾ava i u svijetu. Stoga od srca di¾em ovu èa¹u za Hrvatsku i njezino blagostanje, za suradnju i partnerstvo meðu nama, za zajednièki europski dom i Hrvatske i Slovenije, za mir i za vas, gospodine predsjednièe, gospoðo Mesiæ, gospoðe i gospodo.