NOVO DEFINIRANJE ODNOSA IZMEÐU DRZAVA NEKADA©NJE JUGOSLAVIJE
Ob delovnem obisku v Sarajevu
Pogovor predsednika Milana Kucana za TV Bosna in Hercegovina

Sarajevo (Bosna in Hercegovina), 1 December 2000


NOVINARKA - SAMIRA KREHIÆ: Gospodine predsjednièe, Slovenija je proteklih godina vodila jednu vrlo principijelnu politiku prema Bosni i Hercegovini i imenovala stvari pravim imenom. Kako danas gledate na politièke prilike u Bosni i Hercegovini?

Milan KUÈAN: Mislim da su danas prilike mnogo bolje i ima razloga za optimizam. Nije pitanje samo prilika u samoj Bosni i Hercegovini nego se izmijenila ona politièko okolina koja je najvi¹e utjecala na prilike u Bosni i Hercegovini, a isto tako i na promjene u Zagrebu - politièke promjene u Beogradu. Nadam se da æe poslije parlamentarnih izbora u Srbiji krajem decembra biti jo¹ vi¹e argumenata da vidimo Bosnu i Hercegovinu obezbijeðenu od stalne moguænosti obnavljanja koncepcija o podjeli republike.

NOVINARKA: Jedno od va¾nih pitanja u odnosima Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije jeste ekonomska suradnja. Da li je ta uspje¹na suradnja odraz dobro voðene politike i dobrih politièkih odnosa izmeðu Bosne i Hercegovine i Slovenije?

Milan KUÈAN: Meni je malo neobièno, èak mislim da je paradoksalno, da se Slovenija ovdje pojavljuje ako ne kao najveæi onda skoro najveæi investitor. Ipak je to mala ekonomija, relativno su to za Sloveniju velike pare, a i za Bosnu i Hercegovinu sada su to velike pare. No, to znaèi, da druge zemlje koje su mnogo obeæavale u stvari ostaju vi¹e manje na rijeèima. No, da bi bilo vi¹e tih investicija i vi¹e te suradnje, mo¾da èak na jednom vi¹em nivou, dakle ne samo trgovinska suradnja nego ovo ¹to se sada radi, ¹to radi Gorenje, ¹to radi Mikrosoftlab, a na kraju krajeva ¹to je uradio i Mercator, treba obezbijediti pravno ureðenje. To su ugovori kojih jo¹ nema, to su ugovor o imovinsko-pravnim odnosima, onda ugovor o za¹titi i stimulaciji investicija. Znate da tu postoje neke razlike koje po meni nisu bitne. Kad se gleda rezultat, kad se gleda ¹to je uraðeno onda to nisu bitne razlike.

NOVINARKA: Od svih balkanskih zemalja va¹a je zemlja najvi¹e napredovala u reformama i najbli¾a je europskim integracijama. ©ta biste preporuèili ostalim zemljama iz regiona?

Milan KUÈAN: Nema tu recepta. Slovenija bi bila suvi¹e pretenciozna i ambiciozna kad bi ona imala recepte za druge. Ona tra¾i svaki dan nanovo recept za sebe. Ali ima iskustva i to mo¾e biti dragocjeno. Ukoliko bi se te zemlje - ukljuèiv¹i naravno i Bosnu i Hercegovinu s kojima imamo veoma dobre i prijateljske odnose - htjele poslu¾iti tim iskustvom, mi smo naravno voljni da ga damo na raspolaganje.

NOVINARKA: ©ta je to dobro ¹to bi moglo poslu¾iti kao dobar recept zemljama Jugoistoka Europe?

Milan KUÈAN: To je na¹ koncept privatizacije. Mi tu nismo i¹li na koncept vauèera, nismo i¹li na prerano ula¾enje stranog kapitala. Mo¾da je taj proces spor ali za sada nije dao lo¹e rezultate. Mi smo uglavnom sanirali svoju privredu i sada kad trebaju pare poduzeæima za razvitak, sada bismo trebali strani kapital. Ali kapital koji onda ulazi u veæ sanirana preduzeæa. To nije spekulativni kapital, to je kapital koji razvija proizvodni potencijal i snagu na¹ih vlastitih poduzeæa. Ona trebaju strate¹ke partnere i strate¹ke partnere valja nalaziti vrlo pa¾ljivo i stimulirati njihovo dola¾enje.

NOVINARKA: Jedno od va¾nih pitanja i za Bosnu i Hercegovinu i za Republiku Sloveniju jeste pitanje sukcesije. Vjerujete li, gospodine predsjednièe, da æe se ovo pitanje lak¹e rje¹avati sada kad je na Balkanu ipak promijenjena jedna politièka struktura?

Milan KUÈAN: Sada je gospodin Ko¹tunica rekao da oni ne inzistiraju na stavu da je Savezna Republika Jugoslavija jedini sukcesor i na osnovu takvog stava bili su primljeni u Ujedinjene nacije i mnoge druge meðunarodne institucije. Dakle ta je prepreka za reguliranje tih odnosa nestala, no po¹to su problemi ipak slo¾eni ne vjerujem da æe to iæi poreko noæi. Ali je princip sada uspostavljen i u tom principu se mogu naæi praktièka re¹enja.

NOVINARKA: Kako vi ocjenjujete taj uspon Jugoslavije koji je napravila u posljednjih mjeseci?

Milan KUÈAN: Vidite, simbol svega zla i re¾ima koji je nanio toliko zla sigurno je bio re¾im predsjednika Milo¹eviæa. On je vlast izgubio, samim time je stvorena jedna situacija za koju bih ja rekao da je poèetak kraja ne samo re¾ima nego i politike. Na novom rukovodstvu Jugoslavije, preciznije reèeno Srbije poslije parlamentarnih izbora krajem decembra, vjerujem da æe doæi do formuliranja politike koja æe na svim onim bitnim taèkama u kojima se prepoznavala takozvana Milo¹eviæeva politika kao velikosrpska i nedemokratska, da æe se formulirati politika na tim toèkama koja æe biti potpuna alternativa toj politici, ukljuèiv¹i i odnos prema vrijednostima koje su bile flagrantno kr¹ene, kr¹ene i na naèin ratnih zloèina, zbog kojih je bio formiran ha¹ki sud za vojne zloèine kao sud za odbranu tih temeljnih ljudskih prava koja su bila povrijeðena i ratnim zloèinima.

NOVINARKA: Novo balkansko okru¾enje ipak otvara perspektivu. Evropska unija je za zemlje zapadnog Balkana postavila nova pravila igre. Va¹a zemlja je dodu¹e izvan ovog balkanskog paketa ali mnogi strahuju da bi mogla da se dogodi neka nova treæa Jugoslavija. ©to vi mislite o tome?

Milan KUÈAN: Jugoslavija kao umjetna tvorevina, a ona je to bila, ne mo¾e se obnoviti. Dodu¹e ima razloga da se normaliziraju odnosi prvo u svakoj zemlji, na, kako vi ka¾ete, zapadnom Balkanu i da sada kad su stvoreni bar minimalni uvjeti, da se na novo definiraju odnosi izmeðu njih. Naravno, na takav naèin da sve te zemlje budu ravnopravne i u svojim interesima, da nitko drugome ne mo¾e nametnuti svoje interese. Ja mislim da je to strahovanje vi¹e bojazan od ponovnog slu¾enja pritisku prevladanja interesa jedne, dakle najveæe nacije, a ne strah od bilo kakvog realnog obnavljanja Jugoslavije.

NOVINARKA: Vi¹e od dvadeset godina djelovanja na politièkoj pozornici biv¹e Jugoslavije, a potom i Slovenije, koju ste poveli na put samostalnosti, gospodine predsjednièe, èini vas jednim od najdragocjenijih svjedoka de¹avanja na prostoru biv¹e Jugoslavije. Kako s ove distance gledate na to?

Milan KUÈAN: ©to se mojih pogleda i gledanja tièe ni sad se ni¹ta nije promijenilo. Bio sam uvjeren i tada, a i sada - ipak ste u pravu - sada mo¾da vi¹e nego tada da naèin raspadanja Jugoslavije onakav kakav se desio nije bio neophodan, nije bio jedini moguæi izlaz. Bilo je puno moguænosti da se to sprovede na mnogo - nije pravi izraz elegantniji - na mnogo humaniji, na mnogo bezbolniji naèin koji neæe poru¹iti sve ljudske veze i sve ono ¹to je bilo dobro u tom su¾ivotu, a pogotovo ne na raèun ovolikih ljudskih ¾rtava i materijalnih razaranja.

NOVINARKA: Gospodine predsjednièe, pripremajuæi se za ovaj razgovor proèitala sam da ste u veæini dnevnih listova zapravo u anketama najpopularnija politièka liènost u Sloveniji. Kako to komentirate?

Milan KUÈAN: Pa znate kako je, ankete su ankete!

NOVINARKA: Hvala Vam za ovaj razgovor

Milan KUÈAN: Hvala i Vama!